„Činimo nasilje nad planetom, nad prirodom. Postali smo kasapi prirode“, rekao je jednom prilikom Sunderlal Bauguna.
What a beautiful image of the spirit behind Chipko! Thank you, #SunderlalBahuguna ! I hope the trees are tall and the birds ever chirpy in the other universe. pic.twitter.com/4INHx3gGjR
— Samin (@SaminSayeda) May 22, 2021
Bauguna je u četvrtak preminuo od posledica korona virusa u 94. godini, a širom sveta bio je poznat kao čovek koji je Indijce naučio kako da grljenjem drveća zaštite prirodu. Bio je jedan od lidera pokreta Chipko osnovanog u severnoj Indiji 70-ih godina prošlog veka. Na hindi jeziku „chipko“ u bukvalnom prevodu znači „grljenje“.
Slušajući pozive Bauguna i njegovog saradnika Chandi Prasad Bhatt, stanovnici Indijskih Himalaja prihvatili su da sebe zavežu lancima za drveće kako bi sprečili njihovu seču. To je imalo veoma moćnu simboličnu poruku koja je glasila: „Naša tela pre našeg drveća“.
Ovi mirni protesti privukli su pažnju celog sveta i pokazali razaranja uzrokovana ekološkom krizom na najvišoj planini sveta.
Ogromne poplave koje su 1970. godine pogodile Utarakhand bile su prelomna tačka za buđenje meštana. Direktna veza između krčenja šuma, klizišta i poplava doveli su to osvešćavanja seljaka o posledicama koje nosi uništavanje drveća, a tri godine kasnije iz toga se rodio pokret grljenja drveća koji su osnovali Bauguna i njegovi sledbenici. Oni su se čak i krvlju zakleli da će štititi prirodu, piše hroničar Chipko pokreta, Ramachandra Guha.
?On Sunderlal Bahuguna, who kept giving like an evergreen tree
In 1974, the govt. ordered the felling of 2500 on the Alaknanda riverbank. Women from Chamoli village in the state rushed to there and stood firmly, hugging the trees. "Cut us down, before you cut them down." pic.twitter.com/yBV5PjvMsk
— Paani Foundation (@paanifoundation) May 23, 2021
Uskoro su i žene sa Himalaja postale neodvojiv deo ovog pokreta, grljenjem drveća i vezivanjem rakisa, simboličkih crevnog konca koji se vezuje oko bratovljeve ruke tokom indijskog praznika Raksha Bandhan, oko stabla drveta. Hodali su kroz sneg i otimali oruđe od drvoseča kako bi sprečili seču drveća.
Bauguna, rođen 1927. godine u oblasti Tehri, danas Utarakhand, odrastao je okružen drvećem sal, hrastovima i jelama i nepreglednim pašnjacima koji su okruživali Himalaje. Ali video je kako se postupa sa njegovom zemljom i shvatio brzo da seča šuma uzrokuje eroziju plodnog zemljišta i ljude tera da pobegnu iz sela i posao potraže u gradovima.
Zbog toga je na ženama ostala sva odgovornost da same prikupljaju hranu za stoku, drveće za ogrev i vodu, i uz to obrađuju zemlji. Zbog toga ne iznenađuje činjenica da je pokret Chipko bio važan u borbi za prava žena u Indiji.
Tokom godina, Bauguna je sa svojom dugačkom bradom i prepoznatljivom maramom na glavi stalno iskušavao svoje granice. U tome su mu se u sve većem broju priključili studenti i žene i zajedno su organizovali mirne proteste, grlili drveće i praktikovali post.
To je dalo rezultate: protest iz 1981. godine rezultirao je 15-godišnjom zabranom komercijalne seče šuma u Utarakahandu. Dve godine kasnije, prepešačio je 4.000 km na Himalajima kako bi ukazao na problem uništavanja životne sredine.
Zatim je 1992. godine obrijao glavu i počeo sa postom u znak protesta protiv brane Tehri, najviše u Indiji. Jer je Bauguna bio među hiljadama Indijaca koji su izgubili svoje ognjište zbog izgradnje ove brane.
Kada su nekadašnju premijerku Indiru Gandi pitali o Bauguninom pokretu, rekla je: „Pa, iskreno, ne znam koji su ciljevi tog pokreta. Ali ako je cilj da se ne seče drveće, onda ih podržavam u potpunosti“.
Gracious tribute by @satishacharya to
Noted environmentalist and the Man who led the Chipko movement #SunderlalBahuguna .His rich contribution in the field of environment shall always be valued ?
RIP ?? pic.twitter.com/lvqnGxr80C— Sonal Goel IAS (@sonalgoelias) May 22, 2021
Iako su se vremena promenila, simbolika Bauguninog pokreta i dalje živi. Aktivisti u Mumbaju su 2017. godine organizovali grljenje drveća u znak protesta protiv seče 3.000 stabala kako bi se izgradio objekat na pruzi.
Bauguna je bio harizmatični asketa, spartanac Gandijevskih shvatanja. Živeo je malenom ašramu, osuđivao nasilje i bio u osnovi apolitičan. Verovao je samoodrživost, a ne u „međunarodnu trgovinu“, a prezirao je materijalizam.
Kako bi postala energetski sigurno nenasilno i trajno društvo, Indija mora početi da proizvodi biogas od ljudskog otpada, prikupljene solarne i energije vetra i hidro struju iz rečnog toka, govorio je Bauguna. A moraju se modifikovati i mašine kojima se to postiže, kako bi i one same trošile manje energije, predlagao je.
Sunderlal Bauguna će ostati upamćen kao čovek zemlje, koji je život posvetio tome da je očuva.
